{"id":13,"date":"2012-12-28T11:00:49","date_gmt":"2012-12-28T10:00:49","guid":{"rendered":"http:\/\/personal.pmf.uns.ac.rs\/tijana.prodanovic\/?page_id=13"},"modified":"2013-01-08T12:31:52","modified_gmt":"2013-01-08T11:31:52","slug":"studije-u-americi","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/personal.pmf.uns.ac.rs\/tijana.prodanovic\/useful-tips\/studije-u-americi\/","title":{"rendered":"Sve sto ste oduvek zeleli da znate o studijama u Americi a niste smeli da pitate"},"content":{"rendered":"<div>\n<p align=\"justify\">Od kako sam dosla ovde, primetila sam da najcesce pitanje koje mi ljudi kuci postavljaju je o tome kako sam dospela ovde, kako sam se prijavila, kakva je skola i sl. Zbog toga pomislih da nema smisla da pravim web-stranicu a da na njoj ne odgovorim na ova pitanja, jer tako ne moram da ponavljam jednu istu pricu sto puta \ud83d\ude09 vec mogu ljude jednostavno uputiti ovde, a takodje mozda i onima koji me ne znaju i koji slucajno nabasaju na ovu stranicu neki komentari mogu koristiti.<\/p>\n<p>Naravno, odmah moram da naglasim da neke stvari koje cu ovde pisati oslikavaju samo moj licni dozivljaj studija u Americi i ne trebaju se uzimati za apsolutnu istinu.<\/p>\n<\/div>\n<div>\n<h2>Postdiplomske vs. redovne studije u Americi<\/h2>\n<p align=\"justify\">Obzirom na to da sam ja ovde iskusila samo postdiplomske studije mozda nisam dovoljno kompetentna da pricam o redovnim studijama iz ugla studenta, ali iz ugla asistenta na redovnim studijama ipak sam stekla neki utisak o tome kako cela ta prica ovde izgleda.<\/p>\n<p>Da moram da pocnem celo studiranje iz pocetka, opet bi se odlucila za ovu varijantu- diplomirati u Srbiji a magistraturu i doktorat u Americi. Jedan jedini razlog za to postoji: mislim da u Srbiji mozete steci kompletnije znanje i bolje se potkovati za ono sto vas ceka kasnije. Ovo vazi u slucaju da planirate da nastavite studije, jer u protivnom diplomirati u Americi je mo\u017eda bolje s obzirom da mozete bolju praksu da steknete. Iako je sistem skolovanja u Americi mnogo slobodniji nego u Srbiji u smislu da mozete sami da birate mnoge ispite, to moze da se pokaze kao lose ako se ne razmisli prvo dovoljno o svemu. Na primer: redovan student astronomije u Americi ce morati da ispuni neku kvotu astro ispita pri cemu ce dosta moci sam da izabere, morace da uzme jos par kurseva iz nekih drugih prirodnih nauka a ostalo moze da bira iz raznih oblasti; i sve je to lepo jer astronomija i astrofizika su lepe price ali one se mogu razumeti jedino ako ste prvo odslusali dovoljno ispita iz matematike i fizike; me\u0111utim, s obzirom na sistem skolovanja u Americi moze da se desi da neko diplomira iz ove oblasti i onda dodje na postdiplomske a da pri tome nije odslusao ni jedan kurs iz elektromagnetizma i da shvati da mu to predstavlja problem. S druge strane, u Srbiji nemate sta da birate- to su ispiti koji se nude i koje morate poloziti da biste diplomirali iako medju njima ima stvari koje vam mozda nikada vise nece trebati. Medjutim, time sticete mnogo kompletnije znanje iako mozda ne uspete dovoljno da se specijalizujete (na pr. trenutne studije astrofizike u Beogradu nemaju ni jedan kurs iz kosmologije sto je dosta bitna i zanimljiva grana ako zelite da se bavite astrofizikom).<\/p>\n<p>Znaci, ako zelite na redovne studije u Ameriku najbitnije je napraviti dobar plan na osnovu toga sta zelite posle- ako zelite samo diplomu onda pokusajte sto vise da se specijalizujete, a ako zelite da nastavite studije i posle toga onda je bitno shvatiti koje vam to sire znanje treba i potrudite se da ga dobijete.<\/p>\n<\/div>\n<div>\n<h2>Kako na postdiplomske u Ameriku ?<\/h2>\n<p>Internet je prvo mesto na kome se treba raspitati i gde mozete saznati skoro sve sto vas interesuje.<\/p>\n<ul>\n<li>\n<div align=\"justify\"><strong>Korak No. 1 :<\/strong> <b>pogledati sajtove fakulteta<\/b> (katedri) koji vas interesuju i to u delu naslovljenom obicno kao graduate studies .Tu mozete saznati tacno sta nude i sta traze prilikom upisa. E sad, u Americi postoji jako veliki broj Univerziteta i pitanje je na koji se prijaviti, gde zelite da odete? Uz malo muke na internetu se mogu naci rang-liste univerziteta po kvalitetu studija koje nude iz raznih oblasti. Ako vam to ne podje za rukom onda se uvek mozete raspitati kod starijih kolega ili profesora, o tome koji po njihovom misljenju su dobri univerziteti u vasoj oblasti. Medjutim, kako to svuda ide- sto je bolji univerzitet to je teze na njega biti primljen, tako da uvek zelite da imate i plan B i C u rezervi tj. uvek razmatrajte vise univerziteta i prijavite se bar na tri od njih- na onaj najprestizniji na koji biste najvise voleli, pa sta bude, na onaj koji je dobar (zna\u010di u prvih 10-15 na rang-listi) i na kraju je pametno prijaviti se i na neki losiji fakultet al gde ce vas sigurno primiti ( jer kasnije se mozda mozete prebaciti na neko bolje mesto). Naravno, sto se na veci broj univerziteta prijavite sanse vam se povecavaju ali prijavljivanje ima i svoju finansijsku stranu u smislu da sa svakom prijavom morate doticnom univerzitetu platiti oko 50$ .<\/div>\n<\/li>\n<\/ul>\n<ul>\n<li>\n<div align=\"justify\"><strong>Korak No. 2: <\/strong><b>poloziti potrebne testove.<\/b>U zavisnosti od univerziteta i katedre na koju se prijavljujete potrebno je da polo\u017eite odredjene testove za prijem. Naj\u010de\u0161\u0107e \u0107e to biti dva, a nekada i tri testa1. <strong>TOEFL<\/strong><\/div>\n<\/li>\n<\/ul>\n<div align=\"justify\">\n<ul>\n<li>Kao stranac morate polo\u017eiti TOEFL test iz engleskog sa nekim minimumom koji svaka katedra za sebe propisuje. Sve informacije o ovom testu mozete na\u0107i na njihovom sajtu <a href=\"http:\/\/www.toefl.org\/\" target=\"_blank\"><strong>www.toefl.org<\/strong><\/a>. Test je &#8220;internet based&#8221; te se pola\u017ee u internet centrima na kompjuterima. TOEFL se daje \u010dak nekoliko puta mese\u010dno na razli\u010ditim lokacijama (Beograd, Ni\u0161, Subotica), a ta\u010dne datume mo\u017eete saznati u bro\u0161uri koju nude na sajtu. Prijava za ovo zadovoljstvo ce vas ko\u0161tati oko <strong>180$<\/strong>. Ono \u0161to je mali problem u polaganju ovih testova u Srbiji je \u0161to oni nisu zvani\u010dno organizovani od strane dr\u017eave te u bro\u0161uri koju \u0107ete skinuti na ovom sajtu ne pi\u0161e koga treba da kontaktirate i kod koga da se prijavite za ovaj test u Srbiji. Medjutim, ve\u0107 smo mi na\u0161li na\u010din nekako da se organizujemo &#8211; u Beorgadu postoji organizacija koja se zove <a href=\"http:\/\/www.iacbg.org\/\" target=\"_blank\"><strong>Me\u0111unarodni akademski centar<\/strong><\/a> kod kojih mo\u017eete dobiti sve informacije o polaganju ovih testova (i generalno o studijama u americi) i kod kojih se tako\u0111e i pola\u017eu (i pripremaju!) ovi testovi. Ina\u010de, od koristi vam mo\u017ee biti i organizacija pod nazivom <a href=\"http:\/\/www.ac-belgrade.net\/\" target=\"_blank\">Ameri\u010dki kutak<\/a> gde se mo\u017eete besplatno u\u010dlaniti i besplatno iznajmiti zbirke testova koje se koriste za pripremu2. <strong>GRE GENERAL<\/strong><\/li>\n<\/ul>\n<\/div>\n<ul>\n<li>\n<div align=\"justify\">Drugi test koji ce od vas verovatno tra\u017eiti da polo\u017eite je GRE General i sve informacije o njemu mo\u017eete pogledati na sajtu <a href=\"http:\/\/www.gre.org\/\" target=\"_blank\"><strong>www.gre.org<\/strong><\/a>. Za razliku od TOEFL testa, GRE General se mo\u017ee polagati i pismeno i to svega 3 puta godi\u0161nje, dok se polaganje na kompjuteru organizuje vi\u0161e puta godi\u0161nje ali u Hrvatskoj, Madjarskoj ili Bugarskoj. Ispit ko\u0161ta oko <strong>180$<\/strong>. Ovaj ispit se u Beogradu pola\u017ee u <a href=\"http:\/\/www.cet.co.rs\/\" target=\"_blank\"><strong>CET Centru<\/strong><\/a>, dok se sve informacije o njemu i zakazivanje radi preko <a href=\"http:\/\/www.iacbg.org\/\" target=\"_blank\"><strong>Me\u0111unarodnog akademskog centra<\/strong><\/a>. E sada, pitanje je kakv je to test? Sastoji se iz 3 dela: kvantitativni deo koji vam testira znanje matematike, verbalni deo koji vam testira znanje engleskog i analiti\u010dko pisanje u kome pi\u0161ete esej na neku temu i gde je cilj da oni ocene kakvo je va\u0161e logi\u010dko rezonovanje. \u0160to se ti\u010de kvantitativnog dela tu ne treba puno da se brinete po\u0161to se radi o elementarnoj matematici koja se u\u010di u na\u0161im osnovnim \u0161kolama i mozda prvom srednje. Taj deo je bitno da uradite dobro \u0161to, kao \u0161to rekoh, i nije problem. Verbalni deo je poprili\u010dno te\u017eak. Medjutim, nemojte se odmah bacati u paniku s obzirom da GRE General test pola\u017eu i svi amerikanci koji \u017eele na postdiplomske, tj. verbalni deo je napravljen tako da bude te\u017eak i za nekoga kome je engleski maternji jezik. Na sre\u0107u, ljudi na fakultetima koji \u0107e odlu\u010divati o va\u0161oj sudbini nisu pali s Marsa i jasno im je da ste vi stranac te vam ne\u0107e jako uzimati za zlo ako ovaj deo testa uradite lo\u0161e, jer \u0161to se znanja engleskog ti\u010de njima je najbitnije da TOEFL uradite sa minimumom koji tra\u017ee3. <strong>GRE SUBJECT<\/strong><\/div>\n<\/li>\n<\/ul>\n<ul>\n<li>\n<div align=\"justify\">U zavisnosti od fakulteta i toga \u010dime se bavite od vas mogu tra\u017eiti da polo\u017eite jo\u0161 i GRE Subject test. O njemu se mo\u017eete informisati na istom sajtu koji nudi i GRE General. Subject test vam testira znanje iz struke. Zna\u010di ako pola\u017eete Subject iz fizike on \u0107e pokrivati oblasti iz fizike iz sve 4 godine koje ste radili na studijama. To je ozbiljan test i za njega se treba ozbiljno spremati. Najveci problem je \u0161to ima jako puno pitanja i malo vremena tako da zaista morate biti spremni. Fakulteti koji ga tra\u017ee (mahom oni ja\u010di) za prijem ga i dosta ozbiljno shvataju. Naravno, ne\u0107ete biti ni prvi ni poslednji na\u0161 \u010dovek koji pola\u017ee taj test tako da ako se raspitate kod kolega verovatno \u0107ete na\u0107i gomilu kopija starih testova koji su jako korisni za pripremanje, ili se pak od\u0161etajte do <a href=\"http:\/\/www.ac-belgrade.net\/\">ameri\u010dkog kutka<\/a> gde takodje mo\u017eda mo\u017eete na\u0107i neke zbirke za pripremu. Ovaj test ko\u0161ta oko <strong>160$<\/strong> i on se kod nas pola\u017ee na papiru samo dva puta godi\u0161nje (oktobar i april) u Beogradu u <a href=\"http:\/\/www.cet.co.rs\/\" target=\"_blank\"><strong>CET Centru<\/strong><\/a> gde se o njemu mo\u017eete i raspitati. Slede\u0107a najbli\u017ea mesta za polaganje su Segedin, Sarajevo i Zagreb.<\/div>\n<\/li>\n<li>\n<div align=\"justify\">NAPOMENA: Dobro proverite datume testova jer svaka promena datuma \u0107e vas olak\u0161ati za <strong>60$<\/strong>.<\/div>\n<\/li>\n<\/ul>\n<ul>\n<li>\n<div align=\"justify\"><strong>Korak No. 3:<\/strong> nabaviti <b>preporuke<\/b> i napisati <b>statement of purpose<\/b>.Amerikanci dosta gledaju preporuke jer one ovde u principu dosta i znace s obzirom da studenti tokom redovnih studija imaju prilike da se ukljuce u neka istrazivanja sto dozvoljava profesorima da malo bolje upoznaju njihove sposobnosti i potencijal. U Srbiji, kao sto svi znamo, je to malo drugacije- s profesorima se retko kontaktira i jedini dijalog (a nekada samo monolog) se cesto uspostavlja tek na ispitu, dalje, sredstava i uslova za istrazivanja i ukljucivanje studenata u ista cesto nema, tako da ako vam katedra broji vise od 20 studenata velika je verovatnoca da vas se profesori nece secati dovoljno da mogu da vam napisu pravu preporuku. Ali dobra stvar je sto su mnogi od njih ipak uvek spremni da pomognu nasim studentima koji zele da nastave studije u inostranstvu, te ce vecina njih ipak biti voljna da vam napise preporuku iako se mozda ne znate dovoljno, no to morate sami videti. &#8220;Statement of purpose&#8221;&#8230;.puno mi je trebalo da skontam sta to treba tacno da predstavlja i sta tu treba pisati. Najkrace receno to je esej koji treba lepo da napisete, na engleskom naravno, i u kome treba da ubedite komisiju zasto bas vas da prime a ne tamo negog Dzoa. Treba da im kazete zasto bas time zelite da se bavite, da ih ubedite da ste veoma posveceni i spremni da se polomite od posla i da kazete sta tu od toga sto oni nude vi zelite da radite. Ono sto je bitno je prvo pogledati sta oni nude tj. cime se bave profesori na njihovoj katedri jer dzaba vam je da vas interesuje ne znam koja specijalizacija ako niko od njih to ne radi. Znaci, pored toga kakav vam je prosek, kakvi su vam rezultati na testovima, komisija pri upisu gleda i kako cete se vi uklopiti u njihov tim, i zbog toga je veoma korisno da u tom statement-u cak navedete i ime nekog od njihovih profesora s kim biste bas voleli da radite.<\/div>\n<\/li>\n<\/ul>\n<ul>\n<li>\n<div align=\"justify\"><strong>Korak No. 4:<\/strong> <b>popuniti prijavu<\/b>, <b>platiti<\/b> i <b>poslati na vreme<\/b>.Sa svakom prijavom, kao sto ranije rekoh, treba da se uplati oko 50$ (cifra zavisi od univerziteta do univerziteta al to je neki red velicine) univerzitetu na koji se prijavljujete. Placanje se obicno moze uraditi preko interneta ako imate kreditnu karticu ili cekom, ali cekom americke banke. Ako nista od toga nemate sami malo se raspitajte i zamolite nekoga ko ima karticu da uplati za vas. Sto se tice rokova za prijavu oni variraju, ali recimo ako se prijavljujete za jesenji semestar obicno prijava mora da vam stigne do sredine januara (nekad i februara) te godine. No, sve te informacije mozete na\u0107i na sajtu fakulteta na koji se prijavljujete.<\/div>\n<\/li>\n<\/ul>\n<p align=\"justify\"><b>&#8220;Tajming&#8221;<\/b> je presudan! Ono \u0161to je jako bitno ovde je zapo\u010deti ceo ovaj proces na vreme! Prijava treba da stigne otprilike pola godine ranije u odnosu na semestar u kome \u017eelite da zapo\u010dnete studije. Zna\u010di ako \u017eelite da se upi\u0161ete u jesenji semestar tj. da po\u010dnete sa studijama u septembru, prijavu morate , kao \u0161to rekoh, poslati u januaru. A da biste imali spremnu prijavu u januaru morate par meseci ranije da ispola\u017eete sve potrebne testove. Medjutim GRE General se daje <b>tri puta godi\u0161nje <\/b>, dok se GRE Subject daje <b>dva puta godi\u0161nje<\/b>. Takodje, testove morate prijaviti bar mesec i po ranije. Te testove morate i spremiti za \u0161ta vam treba bar 3 meseca dobrog rada (zavisi naravno od osobe do osobe, ali ako zelite valjano to da uradite&#8230;). A pre svega toga ra\u010dunajte da vam treba jedno mesec dana \u010da\u010dkanja po internetu u potrazi za odgovaraju\u0107im univerzitetima na koje \u017eelite da se upi\u0161ete. Suma sumarum: ako \u017eelite da zapo\u010dnete postdiplomske u americi na pr. u septembru 2012, onda celu ovu proceduru morate zapo\u010deti ne\u0161to vi\u0161e od godinu dana ranije, zna\u010di recimo u junu 2011.<\/p>\n<\/div>\n<div>\n<h2>Finansije<\/h2>\n<p align=\"justify\">Kada budete popunjavali prijavu verovatno cete primetiti da u jednom delu traze od vas da im prilozite potvrdu o finansijama u kojoj im dokazujete da imate nekih 30,000 $ koliko ce vam trebati godisnje dok ste tamo (skolarina+zivot). Postedecu vas padanja u nesvest i reci da to nije problem. Fora je u tome da vecina katedri nudi neku vrstu finansijske pomoci. Kazem vecina jer mnogi privatni univerziteti i oni drzavni koji su najprestizniji znaju da ce bez obzira na sve uvek imati studenata koji ce se slomiti da budu primljeni i biti spremni da plate skolarinu i sami se izdrzavaju. Ostali fakulteti (katedre) u zavisnosti od toga koliki im je budzet nude neku od sledecih finansijskih pomoci:<\/p>\n<ul>\n<li>\n<div align=\"justify\"><b>TA (teaching assinstantship)<\/b><br \/>\n&#8211; to je posao asistenta i to je najverovatnije da cete dobiti ako trazite. Kada ste asistent, znaci zaposleni na univerzitetu, skolarinu automatski ne placate, a u isto vreme dobijate i platu od koje se izdrzavate.<\/div>\n<\/li>\n<li>\n<div align=\"justify\"><b>RA (research assistantship)<\/b><br \/>\n&#8211; to je posao asistenta nekom profesoru gde mu pomazete u njegovom istrazivanju i to je super jer u principu sami odaberete profesora i onda u isto vreme i radite to sto volite, ucite, sticete iskustvo, a jos ste i placeni za to. Medjutim, obicno je mala verovatnoca da cete to dobiti u prvoj godini posto niko od tih profesora jos uvek ne zna koliko ste sposobni a ni vi mozda sami jos uvek ne znate s kim biste voleli da radite.<\/div>\n<\/li>\n<li>\n<div align=\"justify\"><b>fellowship<\/b><br \/>\n&#8211; to je stipendija. Znaci ne placate skolarinu, dobijate svakog meseca pare od kojih se izdrzavate a ne morate nista sem svojih studija i onoga sto zelite da radite. Postoje dva nacina da dobijete stipendiju- ako zasluzite, tj. ako budu impresionirani vasim rezultatima na testovima i prosekom, ili ako jednostavno zele da vas prime ali vec imaju suvise asistenata (ili mozda imaju mesta za asistente ali vase znanje engleskog nije dovoljno dobro da bi vas pustili da drzite vezbe njihovim studentima) i onih koji predaju i onih koji rade sa profesorima.<\/div>\n<\/li>\n<li>\n<div align=\"justify\"><b>tuition waiver<\/b><br \/>\n&#8211; ovo je nagora varijanta finansijske pomoci posto obuhvata samo to da ne morate da platite skolarinu a za zivot (stan, racuni, klopa, knjige&#8230;) morate sami da se snadjete.<\/div>\n<\/li>\n<\/ul>\n<p align=\"justify\">Znaci, kad budete popunjavali prijavu popunite deo gde vas pitaju da li vam treba finansijska pomoc i rangirajte bas ovako ponudjene opcije, a uz onaj papir gde vam traze dokaz da imate 30,000$ nakacite jos jedan papir na kom im lepo napisite da je finansijska situacija u Srbiji takva i takva i da vi ako ne dobijete neku finansijsku pomoc ni necete moci da dodjete i to bi trebalo da resi stvar. No, dobro je da i pored te izjave koju cete nakaciti prvo kontaktirate nekog od njih ko je zaduzen za kontakte sa potencijalnim studentima i njemu objasnite situaciju.<\/p>\n<p>Kad se radi o finansijama jako bitan faktor jer razlika izmedju zivota u malim i velikim gradovima. Dok veci gradovi, metropole, pruzaju zanimljiviji kulturni i nocni zivot, stanovati u njima je veoma tesko sto se tice finansijske strane jer i najruznija, najmanja soba koju mozete da iznajmite kosta vise nego citav dvosoban (napomena: kad se ovde kaze dvosoban misli se na dve spavace sobe, posto se dnevna soba podrazumeva) stan u nekom manjem univerzitetskom mestu. To ne bi bio problem da plata koju vam nude u velikim mestima naspram malih mesta proporcionalno raste, ali na zalost nije tako. S te strane, iako su neki od najboljih univerziteta smesteni bas u najvecim gradovima, tom izboru treba prici pazljivo bas iz ovog razloga.<\/p>\n<\/div>\n<h2>Studije<\/h2>\n<p align=\"justify\">Ono sto je bitno shvatiti je da je sistem skolovanja ovde dosta drugaciji nego u Srbiji i na to se treba naviknuti. Pozitivna stvar je to sto su dobri uslovi za rad, sto mozete lepo da radite istrazivanja, sto finu praksu mozete da steknete i puno iz nje naucite. Medjutim, sto se tice uzimanja kurseva i polaganja ispita tu su stvari dosta drugacije. Sistem je takav da vas tretiraju kao u osnovnoj skoli u smislu da se stalno radi i da svake nedelje imate da predate neki domaci. To je s jedne strane dobro jer ako su ti domaci dobro osmisljeni mozete puno kroz njih da naucite, ali s druge strane to predstavlja problem posto ste uvek u trci s vremenom i cesto nemate dovoljno vremena da procitate malo neke stvari sa strane ne bi li ste bolje razumeli celu pricu, nego samo zurite da bukvalno odradite sve domace na vreme. Drugi potencijalan problem je polaganje ispita koje je potpuno drugacije koncipirano nego u Srbiji. Ako iz nekog kursa imate zavrsni ispit (necete za sve kurseve imati ispite posto mnogi od njih na kraju imaju samo neki kao zavrsni rad, projekat) on se polaze tokom finalne nedelje tj. tokom &#8220;finals week&#8221;. To je nedelja na kraju svakog semestra u kojoj morate da ispolazete sve ispite koje uzimate tj. imate svega nedelju dana (cesto ni toliko jer nekada ce vam neki ispit pasti pocetkom te nedelje) da se spremite pa sta uradite. Da pocnete ranije da se spremate i to je tesko izvodljivo jer tokom semestra imate gomilu domacih da uradite koji u principu treba da vas dovoljno pripreme za ispit ali uvek je bitno sesti i procitati malo teorije sto mozda necete stici u ovoj situaciji. Medjutim, cak i ako niste spremni za ispit onako kako biste voleli ne morate da panicite posto se ispiti u Americi u glavnom skaliraju- dok u Srbiji moze da se desi da od 100 ljudi samo petoro polozi sa sesticom a ostali padnu, ovde to ne moze da se desi pa cak i ako svi studenti nemaju pojma i urade ispit jako lose, vec se uvek napravi kriva i raspodeli skoro ceo spektar ocena (ukljucuju\u0107i i najbolju ucenu) medju tim studentima. Poenta cele price oko ocenjivanja u Americi je: mozete uraditi realno lose ispit samo neka u poredjenju s drugima budete bar u proseku.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Od kako sam dosla ovde, primetila sam da najcesce pitanje koje mi ljudi kuci postavljaju je o tome kako sam dospela ovde, kako sam se prijavila, kakva je skola i sl. Zbog toga pomislih da nema smisla da pravim web-stranicu a da na njoj ne odgovorim na ova pitanja, jer tako ne moram da ponavljam [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":11,"featured_media":0,"parent":12,"menu_order":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","template":"","meta":{"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"class_list":["post-13","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/personal.pmf.uns.ac.rs\/tijana.prodanovic\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/13","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/personal.pmf.uns.ac.rs\/tijana.prodanovic\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/personal.pmf.uns.ac.rs\/tijana.prodanovic\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/personal.pmf.uns.ac.rs\/tijana.prodanovic\/wp-json\/wp\/v2\/users\/11"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/personal.pmf.uns.ac.rs\/tijana.prodanovic\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=13"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/personal.pmf.uns.ac.rs\/tijana.prodanovic\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/13\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":89,"href":"https:\/\/personal.pmf.uns.ac.rs\/tijana.prodanovic\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/13\/revisions\/89"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/personal.pmf.uns.ac.rs\/tijana.prodanovic\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/12"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/personal.pmf.uns.ac.rs\/tijana.prodanovic\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=13"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}